Nadležni u Zavodu za školstvo Crne Gore plagirali su hrvatski predlog „Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta – Tjelesna i zdravstvena kultura“ i predstavili ga kao svoj rad. Na tu sumnju ukazali su autori tog dokumenta iz Hrvatske, objavio je juče „Jutarnji list”. U tekstu hrvatskog medija navodi se da se učiteljica, mentor zagrebačke Osnovne škole „Voltino“ Ljiljana Hanžek neprijatno iznenadila kada je pogledala jedan od dokumenata koji se nalazi na sajtu crnogorskog Zavoda za školstvo. Hanžek je radila na reformi školstva u Hrvatskoj.
Zavod za školstvo je pod ingerencijom Ministarstva prosvjete na čijem se čelu se nalazi ministar Damir Šehović.
– Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet fizičko vaspitanje i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to je najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma – kazala je Hanžek za hrvatski „Jutarnji list”.
Učiteljica je dokument proslijedila koleginicama iz stručne radne grupe, koje su bile dio ekipe od 500 ljudi koji su pripremali reformu školstva u toj susjednoj zemlji. Predlozi svih tih dokumenata objavljeni su javno prošle godine, ali reforma školstva u Hrvatskoj nije još zaživjela.
Upoređivanjem prošle godine objavljenog hrvatskog „Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta – Tjelesna i zdravstvena kultura” i ove godine objavljenog crnogorskog predloga „Predmetnog programa – Fizičko vaspitanje”, mogu se pronaći brojne sličnosti sadržaja i gotovo ista metodologija.
Hrvati tvrde da se u crnogorskom Zavodu za školstvo i ostali programi za sve predmete služe identičnom metodologijom kakvu je osmislila bivša hrvatska ekspertska radna grupa na čelu sa Borisom Jokićem.
Hrvatski kurikulum iz tjelesne i zdravstvene kulture navodi tri podjele: tjelovježba, igra, sport i ples; Moje tijelo i ja; Živim zdravo, sa druge strane podjele u crnogorskom programu su gotovo identične samo prevedene na jezik u službenoj upotrebi: Fizičko vježbanje, igra i sport; Moje tijelo i ja; Zdrave navike.
U dijelu Živim zdravo za 1. razred Osnovne škole u hrvatskom kurikulumu postoji podjela: „1.Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju – 2. Brine se o opremi za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu”. Sa druge strane u dijelu Zdrave navike za isti razred u crnogorskom programu pod obrazovno-vaspitni ishodi piše: 1.Primjenjuje postupke za održavanje higijene za vrijeme fizičkog vježbanja – 2. Brine o opremi za fizičko vaspitanje”.
„U poglavlju preporuke za ostvarivanje ishoda, u domenu (dijelu) Tjelovježba, igra, sport, ples, u hrvatskom kurikulumu stoji: „Prirodni oblici kretanja: savladavanje prostora (trčanjem i hodanjem, kolutanjem i koturanjem, puzanjem)”, dok u istoimenom poglavlju crnogorskog programa piše isto, bez navođenja zagrada.
Na mjestima gdje je promijenjena jedna riječ, sličnost je opet očita: „Igra jednostavne motoričke igre” – „Igra jednostavne elementarne igre”, piše u tekstu „Jutarnjeg lista”. Uvidom u crnogorski „Predmetni program – Fizičko vaspitanje” u fusnotama, a ni bilo gdje drugo ne mogu da se pronađu ni naznake da je prilikom izrade tog dokumeta korišćen hrvatski predlog „Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta – Tjelesna i zdravstvena kultura”. Takođe, piše da je crnogorski dokumet izradila komisija na čelu sa doc. dr Aldijanom Muratović.
Komentar situacije „Jutrnji list” zatražio je i od Borisa Jokića.
– Metodologija i dokumenti javno su dostupni svima i kao znanstveniku ne smeta mi ako će djeca u Crnoj Gori, Ugandi ili Njemačkoj od našeg rada imati prilike za bolji odgoj i obrazovanje. Ne smeta čak ni to da su rad plaćen novcem hrvatskih poreznih obveznika preuzele druge zemlje, jer to je pitanje za one koji vode ovu zemlju – kaže Jokić. Dodao je da je sa druge strane sramotna činjenica da od rezultata stručnog, kreativnog i hrabrog rada više od 500 hrvatskih učitelja, odgojitelja, ravnatelja, stručnih suradnika i znanstvenika nemaju koristi djeca i mladi u Hrvatskoj.
Iz „Jutarnjeg lista” nisu uspjeli da dobiju komentar od v.d. direktora Zavoda za školstvo Crne Gore Rešada Sijarića. Nije im se javljao ni ministar prosvjete Damir Šehović.
Vl. O.
Tehnička greška uzrok zabune
Iz Zavoda za školstvo objasnili su da „autentičnost napora u obrazovanju ne isključuje opserviranje najkvalitetnijih iskustava drugih u cilju realizacije punih potencijala sve djece”.
– Crnogorski metodološki okvir za izradu i unapređenje predmetnih programa je baziran prvenstveno na našem prethodnom metodološkom okviru iz 2009. Pritom, naš sistem je kompatibilan sa slovenačkim obrazovnim sistemom. Sa druge strane, jako cijenimo ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima. Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste fizičko vaspitanje – kazali su iz Zavoda.
Preciznije, kako dodaju, pripremajući se za izradu Predmetnog programa Fizičko vaspitanje, tražili su uzore iz zemalja u okruženju.
– U izradi su korišćeni: Predmetni program Fizičko vaspitanje Crne Gore iz 2011, predlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Hrvatske iz 2016. i Učni načrt Športna vzgoja Slovenije iz 2011. Našim potrebama i mogućnostima najviše je odgovarao model koji je urađen u Hrvatskoj, pa smo ga u značajnoj mjeri koristili i prilagodili našim uslovima – navode iz Zavoda.
Kako dodaju, u predmetnom programu pojam Literatura se ne odnosi na onu koja je korišćena u izradi ovog predmetnog programa, već je to predložena literatura koju nastavnici mogu da koriste u izvođenju nastave.
Tvrde da je u finalnoj verziji na kraju navedeno šta je korišćeno u izradi Predmetnog programa Fizičko vaspitanje.
– Predmetni program Fizičko vaspitanje Crne Gore iz 2011, Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Hrvatske iz 2016, Učni načrt Športna vzgoja Slovenije iz 2011 – navodi se u reagovanju.
Iz tehničkih razloga, kako su zaključili, greškom na sajtu nije okačena finalna verzija.
Čulić: Napravićemo detaljnu analizu
Ni učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture iz zagrebačke Osnovne škole „Ivana Mažuranić” Astrid Čulić se ne dvoumi.
– Ovo su konstrukcije proizišle iz naših glava, to su naše rečenice. Naš kurikularni dokument prepoznatljiv je po tome što je unikatan u koncepciji. Napravićemo detaljnu analizu našeg i crnogorskog dokumenta. Kao koautor dokumenta, mogu sumnjati da je ovo plagijat, no nisam pravnik – kazala je Čulić.
Nada se reakciji hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja jer su svi kurikularni dokumenti u njihovom vlasništvu.
Dotad, ona i koleginice obavijestile su sve ostale koji su radili na reformi školstva u Hrvatskoj da provjere postoji li i u njihovim predmetima tolika sličnost s crnogorskim.